Autor: Samira Avdić
U toku priprema za Konferenciju o digitalizaciji industrije – Targer Con 4.0, koja će se održati u septembru, razgovaramo sa Nedžadom Junuzovićem, jednim od govornika na konferenciji. Nedžad je svoja prva programerska iskustva stekao na kultnom ZX Spectrumu u osnovnoj školi u jeku treće industrijske revolucije, a prve spoznaje o timu igrajući košarku po cijeli dan ispred zgrade u Tuzli, gradu u kojem je rođen i gdje je proveo dobar dio svog života. Tokom višedecenijskog rada za velike domaće i međunarodne kompanije u ulozi inženjera i projekt menadžera stekao je bogato iskustvo i snažno uvjerenje da osnovni fokus treba biti usmjeren na razvoj kvalitetnog tima umjesto samo na krajnji proizvod ili uslugu. Kvalitetni timovi ispunjavaju očekivanja svojih članova, menadžmenta i korisnika proizvoda. Kvalitetni timovi su ključni za uspjeh digitalne transformacije kompanije i njenog evolutivnog razvoja ka industriji 4.0. Nedžad se posljednjih godina svog rada posvetio upravo ovome, pomoći razvojnim timovima da dostignu svoju najbolju formu i igraju vrhunsku igru. To je razlog da je prošle godine pokrenuo YooComm kompaniju.
Kakva je situacija u kompanijama i sektorima sa kojima sarađujete? Koje je vaše mišljenje, na kojem smo stepenu industrijalizacije?
Poznato je da male i srednje kompanije, generalno, imaju drugačije izazove i pristupe digitalnoj transformaciji nego što su to izazovi i pristupi velikih kompanija. Prije par mjeseci imali smo priliku učestvovati u realizaciji projekata digitalne transformacije u trideset malih i srednjih bosanskohercegovačkih firmi. Uglavnom sve ove kompanije nemaju razvijenu praksu strateškog planiranja tako da je i sam pristup digitalnoj transformaciji shvaćen kao implementacija pojedinačnih projekata kao što je uvođenje ERP ili e-commerce sistema, nabavka CNC mašina i slično. Također, kod uvođenja navedenih sistema vođenje projekta je prepušteno dobavljaču bez prethodnog planiranja načina implementacije projekta. Sa druge strane, velike kompanije uglavnom imaju jasno uspostavljene nabavne procedure koje uključuju i kreiranje opsežne dokumentacije ali imaju izraženiji izazov vezan uz uvođenje novog načina rada. Veće kompanije uglavnom imaju manju poslovnu agilnost ali bogatije iskustvo procesnog vođenja i strateškog planiranja. Zajedničko svima je evidentan izazov odabira efikasnog pristupa te planiranje i provođenje procesa digitalne transformacije. Također je važna svijest da neophodnost transformacije više nije upitna. Ključni faktor koji je upitan je brzina, odnosno efikasnost i efektivnost njenog provođenja. Drugim riječima: ,,Hoćemo li imati dovoljno vremena za digitalnu transformaciju?”. Navedeno se odnosi na domaće ali i strane kompanije sa kojima sarađujemo. Možda ključna razlika između kompanija, na domaćem i svjetskom tržištu, je upravo navedena svijest i posljedična spremnost da se pravovremeno djeluje.
Koja rješenja najčešće primjenjujete u industriji u BiH? Koji sektori najviše traže vaše usluge?
Digitalna transformacija polazi ,,od vrha”. Menadžment kompanije utvrđuje i komunicira viziju i pravac transformacije. Digitalna strategija treba da sadrži i dio koji se odnosi na način njene realizacije. Veoma je važno razumjeti proces, planirati njegov razvoj, alocirati potrebne resurse, postaviti pravila koja podržavaju viziju transformacije te se zadatku istinski posvetiti. Zaposlenici kompanije reaguju u skladu sa svojim uvjerenjima, razmišljanjima i interesima. Ukoliko je odnos zasnovan na povjerenju i međusobnom poštovanju umjesto isključivo na komandovanju i kontroli ljudi će dokazano sarađivati bolje i raditi predanije. Agilni pristup je upravo zasnovan na navednom mentalnom sklopu koji zajedno sa primjenom odgovarajućeg razvojnog procesa i savremenih kolaboracijskih alata omogućava timu da postigne svoj maksimum.
Razgovaraćemo o ovim temama i na konferenciji u Neumu, možete li nam reći koji su benefiti organizacije ovakvih konferencija za industriju?
Mislim da nam je, prije svega, potrebno zajedničko razumijevanje potreba društva u kojem živimo kako bi pronašli najbolje načine da služimo jedni drugima. Konferencije ovog tipa, pogotovo na aktualnu temu digitalne transformacije, je veoma važna za sve nas. Pored ličnih kontakata veoma je važno razmijeniti i inovativne ideje koje su temelj digitalne transformacije.
Teme o digitalizaciji u zadnje vrijeme često zauzimaju bh javni prostor, koje je vaše mišljenje, koliko u ovom procesu kasnimo za regionom?
Možda je dovoljno samo za primjer uzeti implementaciju zakona o digitalnom potpisu i bit će jasno da kasnimo, međutim sad je vrijeme da se priključimo. Imamo sve uslove za to.
Koja su pozitivna iskustva, možete li navesti primjere gdje je digitalna transformacija zaposlenicima olakašala rad i poboljšala procese rada?
Prije šest godina sam imao priliku voditi implementaciju projekta ,,ured bez papira” za jednu bosanskohercegovačku kompaniju sa više od tri hiljade uposlenika. Projekat sa istim ciljem je bio već ranije pokrenut ali je završio neuspjehom. Ovaj put smo se umjesto tradicionalnog pristupa odlučili za agilnu metodu implementacije što je dalo pozitivan rezultat. Uposlenici kompanije su bili aktivno uključeni u implementaciju projekta te je otpor promjenama bio minimalan. Ostvareno je veliko poboljšanje u smislu transparetnosti i vremenu obrade brojnih dokumenata u kompaniji. Što je još važnije, ovaj uspjeh je “otvorio vrata” primjeni agilne metode koja je danas u osnovi digitalne transformacije navedene kompanije. Također veoma dobar primjer gdje smo primijenili agilni pristup zajedno sa IoT tehnologijom u industriji je projekat razvoja ,,digital twin” rješenja koje povezuje CNC komponente, alate za jedinstvenom bazom podataka u cilju efikasnijeg upravljanja alatima proizvodne linije. O njemu više informacija možete dobiti na adresi https://idemtools.com/.
Izvor: PIT.BA